Za biljke koje će prezimiti, kao što su ruže, bobičasto grmlje i sl., u centralnoj Švedskoj ne treba gnojiti nakon sredine jula, ruže možda ne nakon početka jula, jer kasnija gnojidba uzrokuje da biljke odgađaju prezimljavanje, zbog čega lakše prežive zimu. Koliko je kasno prikladno gnojiti ovisi o tome koliko je biljka osjetljiva i koliko daleko na sjeveru živite, ali za ruže u regiji Mälardalen to može biti npr. Možda bi bilo prikladno otkazati negdje između 10. i XNUMX. jula. Svoj travnjak vjerovatno možete gnojiti do sredine avgusta.
Za usjeve i biljke koje neće prezimiti, kao što je većina povrća i ljetnog cvijeća, možete nastaviti s gnojivom u umjerenim količinama sve dok rastu i dođe mraz. LTakođe i visoke jednogodišnje useve kod kojih jestivi deo ne rizikuje da dođe u kontakt sa urinom, kao što su kukuruz i kelj. Takođe niske i srednje visoke jednogodišnje kulture koje se beru kasno i koje ne bi trebalo da prezime, kao što su blitva, salatni kupus, beli kupus itd. Gnojiti možete do berbe, pod uslovom da pazite da ne prskate zlatnu vodu na dijelove koji se jedu. Za povrće treba prestati mjesec dana prije očekivane berbe, ako ne možete izbjeći prodiranje urina na dijelove povrća koje ćete jesti.
Općenito se može reći da što biljci teže prezimiti i što sjevernije živite, to biste trebali prije prekinuti, jer ne želite da se procesi prezimljavanja odgode tako što se biljka podstiče na nastavak rasta zbog dušika u Guldvattnetu. Ovo važi bez obzira da li je biljka zimzelena ili ne.
Apsolutno najbolje je urin sipati u plastične vrećice i čuvati do proljeća. Sledeća najbolja stvar je da ga sipate u veliku baštensku kantu za kompost. Ako imate zasebnu kanalizaciju, mokraću možete izliti i na zemljište na kojem ćete ljeti uzgajati biljke koje vole dušik, poput spanaća, blitve, kukuruza i cvekle. Međutim, rasporedite ga na pristojnu površinu kako ne bi bilo previše na jednom mjestu.
